Uvod: Teret bolesti
Psihički poremećaji zbog relativno visoke prevalencije, česte pojave u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života bolesnika i njegove okoline te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite jedan su od prioritetnih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj.
Na razini stacionarne zdravstvene zaštite skupina psihičkih poremećaja i poremećaja ponašanja sudjeluje s udjelom od oko 6% u ukupnom broju hospitalizacija u Republici Hrvatskoj. Najveći broj hospitaliziranih osoba je u dobi od 20 do 59 godina, što ovu skupinu poremećaja svrstava među vodeće uzroke bolničkog morbiditeta u radnoj dobi. Osim toga, svaki četvrti ili peti dan bolničkog liječenja koristi se za psihičke poremećaje, a oni su i vodeća skupina bolničkog morbiditeta prema korištenju dana bolničkog liječenja.
Mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom vodeća su dijagnostička kategorija u uzrocima hospitalizacija unutar skupine psihičkih poremećaja u Hrvatskoj.
Trenutni izazovi:
- Prema analizi koju je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 80% svih hospitaliziranih zbog mentalnih poremećaja prolazi kroz bolnički hitni prijem, što pokazuje da se ove bolesti te rizici za nastanak istih, gotovo uopće ne prepoznaju na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Ne postoji dovoljna dijagnostička i terapijska skrb na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
- Različiti dionici i sektori nisu povezani i nema dostatne intersektorske niti interdisciplinarne suradnje.
- Stigma je vrlo visoka.
- Na jednu osobu koja je u sustavu psihijatrijske skrbi dolaze dvije koje se ne vide tj. nisu prepoznate od strane zdravstvenog sustava.
Reforma sustava zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj:
Prepoznajući mentalno zdravlje kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta u razdoblju epidemije COVID-19, Hrvatska je intenzivirala procese donošenja važnih političkih dokumenata vezanih uz unapređenje i zaštitu mentalnog zdravlja. Nacrt Strateškog okvira za razvoj mentalnog zdravlja do 2030. godine usvojen je u studenom 2022. godine.
Ciljevi Strateškog okvira su: Unapređenje mentalnog zdravlja cjelokupne populacije, reorganizacija i reorijentacija sustava zaštite mentalnog zdravlja, od sustava koji se većinom temelji na bolničkoj skrbi, u sustav koji većinu svojih usluga pruža u zajednici, u skladu s potrebama korisnika.
Reorijentacija skrbi podrazumijeva organizaciju zaštite mentalnog zdravlja u većoj mjeri na primarnoj razini zdravstvene zaštite, veću dostupnost psihološke podrške u primarnim društvenim zajednicama kao što su: obitelj, škola, radno mjesto te organiziranje mobilnih psihijatrijskih timova za pružanje svih intervencija, uključujući: farmakoterapiju, psihoterapiju i socijalnu terapiju, u zajednici, odnosno u domu korisnika.
Zaštita mentalnog zdravlja je intersektorska i multidisciplinarna uz angažman korisnika i članova njihovih obitelji u aktivnom sudjelovanju u kreiranju politike zaštite mentalnog zdravlja te kreiranju i provedbi intervencija.
Načela liječenja psihičkih poremećaja temelje se na individualiziranom pristupu, poštivanju ljudskih prava i partnerskom odnosu s korisnikom u cilju potpunog oporavka. Kako bi skrb bila adekvatno pružena, potrebno je uvesti programe ranog otkrivanja rizika od psihičkih poremećaja na primarnoj razini zdravstvene zaštite te jačati opismenjavanje mentalnog zdravlja cjelokupnog stanovništva, a posebice zaposlenih u obrazovanju, socijalnom sustav socijalne skrbi i pravosuđa.
Kako bi se ostvarili svi ovi ciljevi Strateškog okvira, u izradi je nekoliko akcijskih planova za zaštitu mentalnog zdravlja: Akcijski plan za mentalno zdravlje u zajednici, Akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih, Akcijski plan za demencije te Akcijski plan za unaprjeđenje i promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju i liječenje mentalnih poremećaja.
Republika Hrvatska također sudjeluje u brojnim međunarodnim aktivnostima usmjerenim na unapređenje mentalnog zdravlja. Od 2021. godine provodi se projekt EU Joint Action ImpleMENTAL u kojem je HZJZ partner i voditelj radnog paketa WP2-Dissemination. U ovoj zajedničkoj akciji EU sudjeluje 21 država, a cilj projekta je implementacija najbolje europske prakse u organizaciji sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici i programa prevencije suicida. Ciljevi i aktivnosti JA ImpleMENTAL-a usklađeni su s ciljevima Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja Republike Hrvatske do 2030. godine, a Republika Hrvatska već je započela s procesima provedbe programa preusmjeravanja sustava zaštite mentalnog zdravlja na sustav skrbi u zajednici, pripremom organizacije dvaju mobilnih psihijatrijskih timova za intervencije u kući bolesnika koje će organizirati KB Vrapče. Aktivnosti na uspostavi ovih mobilnih timova započele su u rujnu 2023. U okviru Akcijskog plana zaštite mentalnog zdravlja u zajednici planirano je organizirati 30 mobilnih timova za zaštitu mentalnog zdravlja na teritoriju RH.
Sukladno tome, donesene su izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti u kojima se navodi da se u okviru psihijatrijske djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite mogu ustrojiti mobilni timovi te da se ustrojavaju dispenzeri za zaštitu mentalnog zdravlja u domovima zdravlja kako bi skrb bila što dostupnija.
U svrhu što ranijeg prepoznavanja rizika od psihičkih poremećaja i povećanja mentalnozdravstvene pismenosti cjelokupne populacije, a posebice stručnih suradnika i učitelja u školama, HZJZ je u okviru nacionalnog programa Živjeti zdravo pokrenuo projekt Pomozi Da koji educira zaposlenike u sektoru obrazovanja kako bi se osposobili za provođenje intervencija usmjerenih na jačanje socijalnih i emocionalnih vještina djece i mladih te za rano prepoznavanje rizika za mentalno zdravlje. Do sada je kroz ovaj program educirano više od 2000 djelatnika u sustavu obrazovanja.
Također, s ciljem ranog prepoznavanja rizika za mentalno zdravlje i rane primjene adekvatnih intervencija za prevenciju i liječenje, tijekom akademske godine 2022./23. započeo je probir rizika za mentalno zdravlje djece u osnovnim i srednjim školama u okviru sistematskih pregleda u ambulantama školske medicine, te u suradnji sa službama za mentalno zdravlje županijskih zavoda za javno zdravstvo i drugim službama i dionicima u sustavu zaštite mentalnog zdravlja.
Važan dio Strateškog okvira za razvoj mentalnog zdravlja do 2030. posvećen je zaštiti prava osoba s mentalnim smetnjama, smanjenju diskriminacije i destigmatizaciji. U tu svrhu HZJZ u suradnji s KB Vrapče i uz potporu SZO-a provodi program SZO Quality Right koji ima za cilj podizanje svijesti opće populacije i stručnjaka o zaštiti prava osoba s psihičkim smetnjama.
Važan partner u provedbi svih aktivnosti HZJZ-a vezanih uz zaštitu mentalnog zdravlja su udruge građana i SUMEZ (Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje). kao krovna organizacija, a sukladno smjernicama SZO-a i svim međunarodnim dokumentima, predstavnica SUMEZ-a bila je i članica Povjerenstva za izradu Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine te je članica Povjerenstva za izradu Akcijskog plana zaštite mentalnog zdravlja u zajednici.
Procesi koji su pokrenuti u cilju osnaživanja građana, reorijentacije sustava zdravstvene zaštite, povezivanja i suradnje različitih sektora i dionika trajat će godinama te je važno paralelno jačati resurse u smislu edukacije stručnjaka iz područja zaštite mentalnog zdravlja, osigurati brže i lakše zapošljavanje takvih stručnjaka te provoditi programe i kampanje u cilju destigmatizacije.
Mentalno zdravlje je integralni dio cjelokupnog zdravlja. Mentalno zdravlje je osobni resurs svakog čovjeka koji se može osnažiti, unaprijediti, povećati. Zadaća cjelokupnog društva je jačati kapacitete za unaprjeđenje i osnaživanje mentalnog zdravlja cjelokupne populacije, jer je ulaganje u mentalno zdravlje, ulaganje u blagostanje društva u cjelini.
